Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

METEOALARM je izdao upozorenje za cijelu Hrvatsku.

Danas se u popodnevnim satima u cijeloj zemlji očekuju izražena grmljavinska nevremena. 

Grmljavinsko nevrijeme u cijeloj zemlji

Najveća vjerojatnost za grmljavinske pljuskove, čak 70 posto, je u Središnjoj Hrvatskoj, Lici i Gorskom Kotaru te u Primorskoj Hrvatskoj, 60 je posto vjerojatnosti za nevrijeme na jugu Hrvatske, a 50 posto na istoku zemlje. 

Grmljavinsko nevrijeme ne očekuje se tek na južnodalmatinskim otocima. 

Naoblačenje stiže u popodnevnim satima

U prvom dijelu dana u većini Hrvatske bit će pretežno sunčano i sparno, a naoblačenje s nevremenom očekuje se u posljepodnevnim satima. Pljuskova i grmljavine će najprije biti na Jadranu, a zatim i u sjeverozapadnoj i središnjoj unutrašnjosti. Do kraja dana zahvatit će cijelu zemlju. 

Vjetar u unutrašnjosti većinom slab, poslijepodne do umjeren južni i jugozapadni. Na Jadranu će ujutro puhati slaba do umjerena bura i istočnjak, a potom jugo, na sjevernom dijelu ponegdje i zapadnjak. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30 °C, stoji u prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Grmljavinsko nevrijeme koje stiže nad Hrvatsku trebalo bi označiti kraj sparine koja traje danima.

Kiša se nastavlja i sljedećih dana

Sutra bi temperature, prema prognozi DHMZ-a trebalo biti nekoliko stupnjeva niže, no ne očekuje se dramatično zahladnjenje.

Pljuskova bi duž cijele zemlje trebalo biti i sutra, a kiša se, prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a može očekivati svakog dana do kraja tjedna. 

index.hr

Prekinuti su pregovori o kolektivnom ugovoru između sindikata Croatia Airlinesa i Uprave, doznaje potral 100%. Najavljen je proces mirenja, što ostavlja mogućnost i za štrajk. Situacija nije nimalo bajna jer, ukoliko do njega dođe, štrajk bi se mogao dogoditi baš uoči turističke sezone.

Iako su za pregovarački stol sjeli početkom svibnja, od zaposlenika aviokompanije neslužbeno doznajemo da od dogovora s Upravom neće biti ništa. Iz ministarstva mora prometa i infrastrukture navodno su najavili imenovanje Uprave idući tjedan.

Navode o zastoju u pregovaračkom procesu potvrdili su nam i iz Croatia Airlinesa: “Uprava Croatia Airlinesa je inicirala nastavak pregovora, sindikati su ustrajali u svojim zahtjevima, no došlo je do zastoja u pregovorima i najavili su postupak mirenja. Ako postupak završi neuspješno, postoji zakonski temelj za pokretanje štrajka. No, naglašavamo da kompanija o najavljenom postupku mirenja nije zaprimila nikakvu službenu obavijest”, rekao nam je glasnogovornik aviokompanije Davor Janušić.

Stari je kolektivni ugovor istekao prije 17 mjeseci, ali su njegove odredbe i dalje na snazi. U sklopu mirenja konstatiralo bi se da nema mogućnosti za sklapanje kolektivnog ugovora, što bi onda bio osnovani razlog za štrajk.

Sindikati pilota su nedavno u otvorenom pismu upozoravali kako je Uprava odgovorna za katastrofalno stanje u koje je aviokompanija dovedena, da Vlada već više od godinu dana ne uspijeva imenovati Upravu Croatia Airlinesa na puni mandat, da piloti i mehaničari masovno odlaze, te da se neplanski unajmljuju avioni i rade veliki troškovi kompaniji.

I sve to moglo bi se dogoditi u trenutku kad se iz Croatia Airlinesa hvale odličnim rezultatima. Danas su poslali priopćenje u kojem navode da je u svibnju zabilježen rekordni broj putnika u povijesti kompanije, te da je ostvareni porast broja putnika u svibnju 2018. godine u odnosu na svibanj 2017. iznosio 9 posto.

U priopćenju nadalje piše da je prvi put od 1992. godine zabilježeno više od 200.000 putnika tijekom mjeseca svibnja, čime je Croatia Airlines već dostigao razinu putničkog prometa koja se inače bilježi u jeku turističke sezone, odnosno u razdoblju od lipnja do listopada.

dnevno.hr

Sve mlađe uzrasne skupine Foklornog ansambla Linđo predstavile su se svojim roditeljima i prijateljima završnim plesnim koncertom koji je održan u Lazaretima. Pred više od dvije stotine oduševljenih posjetitelja dvije skupine Linđovog blaga, te 'D' i 'C' sastav ansambla otplesali su koreografije iz Zaprešića, Draganića i Međimurja, Bunjevačke plesove te izveli Konavosko potkolo i Čičak, kao i poskočicu Linđo bez koje ne prolazi niti jedan nastup ansambla.

Na Linđovoj pozornici nastupilo je više od stotinu dječaka i djevojčica iz Dubrovnika, a s njima su u proteklih godinu dana radili i svemu ih naučili plesni voditelji Jadran Radonić i Ivo Vlahušić. S velikim zadovoljstvom ćemo istaknuti da je dio 'A' ansambla pomogao u garederobi, kako bi se sve stiglo na vrijeme, unatoč raznolikom programu. No, ipak su Marica Matuško, voditeljica fundusa i radionice narodnih nošnji  i Tajana Kera, garederobijerka – restaurator napravile ključni posao u pripremi svih narodnih nošnji koje su djeca oblačila.

Za ovu prigodu voditelj glazbe Enes Omerčahić je posebno pripremio orkestar u kojem su većinu činili mladi članovi, potpomognuti dijelom glazbenika iz A sastava.

Na samom kraju koncerta Folklorni ansambl Linđo je organizirao prigodni tratamenat za svu dječicu, a oni su se na kraju nastupa obratili roditeljima riječima: 'Hvala vam što nas podržavate da budemo Linđovci'.

Snimio: Luko Brailo

S obzirom da mi na jugu Hrvatske, nemamo hrvatskih, domoljubnih medija koji hoće i žele objaviti ovo priopćenje vezano uz Domovinski rat, a povodom godišnjice Zbora narodne garde Dubrovnik, te svakako i popis poginulih i umrlih pripadnika ZNG-a, obraćamo se Vama u nadi da ćete isti objaviti, napisao je Mladen Jurković, predsjednik Udruge Zbora narodne garde Dubrovnik nacionalnim medijima.

Jurković nam je u razgovoru naveo i kako već punih pet godina gradske i županijske vlasti ignoriraju godišnjicu  osnivanja Zbora narodne garde Dubrovnik i ne žele financirati proslavu ove slavne postrojbe.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

"Prije 27 godina utemeljena je ratna postrojba Zbora narodne garde Dubrovnik. Postrojba koja je tijekom 1991. godine prvenstveno nadljudskim naporima branila i obranila Dubrovnik i dubrovački kraj. Njen utemeljitelj pok. Miljenko Bratoš (bivši SSNO sa suradnicima) formirao ga je u bivšem odmaralištu Rašica.

Zbor narodne garde Dubrovnik bio je formiran u okviru samostalne 11. bojne ZNG-a, koji je bio sastavljen od tri (3) satnije: Dvije satnije su bile formirane u odmaralištu Rašica, radi obrane bivše općine Dubrovnik, a jedna satnije je formirana u Metkoviću poradi obrane doline Neretve.samostalna bojna ZNG Dubrovnik operativno je djelovala u sklopu 116. brigade ZNG Dubrovnik-do njenog gašenja, zapravo do preuzimanja te brigade i njenog formiranja u dolini Neretve (Metković-Opuzen-Ploče). Tijekom studenog 1991. godine, u blokadi Dubrovnika, naziv 11. samostalne bojne ZNG Dubrovnik se mijenja u 75. samostalnu bojnu ZNG-a Dubrovnik.Tada kroz 75. samostalnu bojnu operativno djeluju sve postrojbe u Dubrovniku, i to do 16. siječnja 1992. godine kad se osniva 163. brigada HV Dubrovnik, u čijem sklopu se osnivaju postrojbe sa novim nazivima.

Ratni put pripadnika Zbora narodne garde je izrazit u obrani Dubrovnika i na prostoru bivše općine Dubrovnik, te svakako i na drugim dijelovima Republike Hrvatske. 75. samostalna bojna ZNG Dubrovnik bila je profesionalnog karaktera i okupljala je dragovoljce-domoljube iz svih krajeva Hrvatske, te iz Hercegovine i manjih dijelova Bosne. Isto tako, bila je utočište i zaštita prebjezima iz tadašnje tzv. JNA. Kroz tu postrojbu ustrojbeno je prošlo više stotina gardista. Zbor Narodne Garde Dubrovnik bio je temelj iz koga su izrasli mnogi kadrovi tadašnjeg zapovjednog, te kasnije i ustroja OSRH.

Kadrovska osnova popune ZNG Dubrovnik bili su Prvi hrvatski redarstvenici-pripadnici Antiterorističke postrojbe policije MUP-a RH iz Kumrovca, te jednim dijelom iz obučnog centra policije Valbadon. Naravno, veći broj pripadnika ZNG Dubrovnik bili su domaći domoljubi koji su bez razmišljanja i dvojenja, unatoč otvorenim prijetnjama domaćih izdajnika, stali u obranu svoga Grada i Domovine.

Ova postrojba je bila temelj obrane Dubrovnika i dubrovačkog kraja pa je tako povijesna činjenica kako su pripadnici ove postrojbe, zajedno s drugim dubrovačkim braniteljima, tijekom Domovinskog rata pobijedili Titove zločinačke fašiste i domaće izdajnike, koji su izvršili agresiju na Dubrovnik i Republiku Hrvatsku.  Zbog toga je ova postrojba ukazom Predsjednika RH odlikovana odličjem Reda Nikole Šubića Zrinskog za iskazanu hrabrost i junaštvo svojih pripadnika tijekom Domovinskog rata na prostoru Dubrovnika i dubrovačkog kraja.

Unatoč stvaranju Republike Hrvatske i odlučnom obrambenom ratu protiv zločinačkih Titovih fašista-domaćih izdajnika i šumskih razbojnika, vremenskim odmakom od stvaranja samostalne  Republike Hrvatske i obrambenog Domovinskog rata, zlonamjerni političari su zanemarili, ugasili i zaboravili na ZNG Dubrovnik, kao temeljnu postrojbu obrane Dubrovnika. Bez obzira što smo mi, branitelji danas, od strane ostataka Titovih fašista, stavljeni u poziciju“neprijatelja“ ove države, mi ćemo se i dalje boriti protiv izdajnika Lijepe naše jer smo mi hrvatski branitelji stvorili i obranili samostalnu Republiku Hrvatsku.

Ne možemo dopustiti ostacima Titovih fašista da obezvrjeđuju branitelje i Domovinski rat  jer smo mi patili, krvarili i ginuli za hrvatsku državu dok su se Titovi fašisti i šumski razbojnici borili protiv nje. Između ostaloga i pripadnici Zbora narodne garde Dubrovnik dali su veliku žrtvu u stvaranju hrvatske države kao i u obrani dubrovačkog kraja.

Poginuli i umrli gardisti - pripadnici ZNG Dubrovnik:

  1. DARKO ALILOVIĆ
  2. TOMISLAV BENDER
  3. ŽELJKO BANIČEVIĆ
  4. IVICA BUTIGAN
  5. TONIO BOGDAN
  6. MILJENKO BRATOŠ
  7. NIJAZ BATLAK DAIDŽA
  8. JOZO ČULJAK
  9. LUKO ČAMPARA
  10. NENAD ČORIĆ
  11. IVAN GRBIĆ
  12. KRASNODAR GALIĆ
  13. VEDRAN IVOŠEVIĆ
  14. GORAN JOZIĆ
  15. LJUPKO KAJIĆ
  16. IVAN KASIĆ
  17. HAMDIJA KOVAČ
  18. ŽARKO LAUC
  19. ĐURICA LJUBIĆ
  20. IVICA MATIĆ
  21. ROBERT NOSIĆ
  22. NIKŠA PILIĆ
  23. ZORAN PEHAR
  24. ESAD PEKAZ
  25. MIŠO PAPAC
  26. BOŽAN ŠIMOVIĆ
  27. MARKO TEPŠIĆ
  28. ZVONKO VRANAC

 

Uvjerili su nas da je luksuz izaći bar jednom mjesečno s obitelji na ručak. Uvjerili su nas da je normalno trpiti, nemati, posuđivati, biti kronično željan svega. Uvjerili su nas da je luksuz otići s obitelji na ljetovanje, i to na rate. Uvjerili su nas da je razbacivanje imati više od dva para cipela, a da je normalno birati kome će se u obitelji koje jeseni kupiti nove.
Postali smo nacija debela od kruha, jer za meso para nema. Postali smo zemlja isfrustriranih roditelja jer djeci ne možemo da priuštimo stoti dio normalnih stvari koje bismo željeli. Postali smo zemlja posvađanih supružnika, jer smo stalno pod stresom, stalno nervozni, kronično nesretni. Postali smo gubitnici, a nije nam jasno zašto. Pošteno smo završili škole, pošteno radimo svoj posao, ali ova država nije zadovoljna – cijedi nas dok ne pocrkamo i uvjerava nas da tako mora. Da tako treba. Da je to savršeno normalno. Sahranili bi nas najradije, ali ne mogu dok plaćamo poreze i doprinose. Umjesto da urlamo “Hoćemo bolje!”, mi šapućemo da može i gore. Nema težnje ka sretnijem životu, već samo straha od veće nesreće.

Sramno nazivaju minimalcem najnižu plaću u ovom dijelu svijeta, s kojom se ni minimalni troškovi ne mogu pokriti. Dvoje roditelja na minimalcu, sa dvoje djece u kući, za kupovinu zimske jakne se spremaju onako kako je normalno spremati se za kupovinu novog auta. Naši radnici su najobespravljeniji u Europi. Nemaju para da se liječe, da poprave zube, da zakrpe cipele. Štede na grijanju, krpe jednu rupu dok se druga otvara, duguju za struju, za vodu, dolaze im ovrhovoditelji, strahuju da će ostati i bez to malo sirotinje koju su stekli. A onda obolijevaju, pa i bolesni rade, jer je luksuz otići na bolovanje. Za to vrijeme se cijena rada podiže za pola kune. Uvjerili su nas da je i to normalno i da tako treba biti.

Ponizili su nam roditelje u starosti, natjerali ih da kopaju po kontejnerima, umjesto da nakon 40 godina rada biraju banje u kojima će malo ojačati, smanjiti bolove, poboljšati zdravlje. Umjesto da se igraju sa unučićima, gledaju ih preko Skypea, jer je iz ove zemlje pobjegao svatko ko je mogao.

Djeca nam odrastaju u uvjerenju da je normalno ovako živjeti, jer za drugačije ne znaju. Za razliku od obitelji u normalnim zemljama, kod nas ne možete da isplanirate da sa djecom za praznike negdje otputujete, da vam djeca upoznaju i drugačije kulture, obiđu znamenitosti iz udžbenika.

 

Dubrovnik je, zajedno s još nekoliko hrvatskih gradova, i ove godine ušao u probrano društvo u okviru drugog izdanja programa Priceless Croatia i kampanje Mastercard Priceless® Cities koja nudi niz jedinstvenih i ekskluzivnih iskustava u 42 destinacije širom svijeta, dostupne iz 87 zemalja.

Tako se „biser Jadrana“ po drugi put pridružio svjetskim destinacijama kao što su Sydney, Bali, Bangkok, Rim, Pariz, Berlin, Madrid, London, Rio de Janeiro, Montreal ili New York, a ovogodišnje izdanje programa Priceless Croatia će omogućiti građanima i turistima da dožive Dubrovnik i njegovu turističku ponudu na potpuno jedinstveni način.

Naime, globalna digitalna platforma Priceless Cities nudi jedinstvena i ekskluzivna iskustva te tako među putnicima diljem svijeta promiče turističku ponudu brojnih svjetskih odredišta. Nakon registracije na internetskoj stranici Priceless Croatia (www.priceless.com), korisnici Mastercard® kartica iz cijelog svijeta imaju privilegiju sudjelovati u svečanosti otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara u ulozi statista zajedno s ponajboljim hrvatskim glumcima, istražiti povijesne tajne Dubrovnika prilikom privatne vođene ture koja inače nije dostupna turistima, a navečer poslušati izvedbu pijaniste Daniila Trifonova kao VIP gost u Kneževom dvoru. Zaljubljenici u zvuk gitare mogu uživati kao VIP gosti na koncertu Guitarrismo, a za ljubitelje umjetnosti tu su i probe baleta „Derviš i smrt“ inače zatvorene za javnost te završni gala koncert Simfonijskog orkestra HRT-a i Camerona Carpentera na orguljama.

Platforma Priceless Croatia nudi i pogodnosti pri kupnji ulaznica za koncert Kvarteta Schumann, plesnu predstavu Rosas, predstavu „Ujak Vanja“, koncert kontratenora Andreasa Scholla i Ansambla 1700, nastupe Folklornog ansabla Linđo te završni koncert Simfonijskog orkestra HRT-a i Camerona Carpentera na orguljama.

„Kao jedan od najljepših mediteranskih gradova, Dubrovnik je ponovno našao svoje mjesto na našoj digitalnoj platformi Priceless Croatia. Kako smo i ove godine partner Dubrovačkih ljetnih igara, bio je logičan korak kreirati posebna iskustva i pogodnosti za posjetitelje ove najveće kulturne manifestacije u Hrvatskoj“, rekla je Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj, te dodala: „Na ovaj način dodatno ćemo promovirati turističku ponudu Dubrovnika, a posjetiteljima omogućiti nezaboravna iskustva koja će dugo pamtiti.“

Novo izdanje projekta Priceless Croatia nudi gotovo 50 jedinstvenih mogućnosti vezanih za smještaj, kulinarska iznenađenja u vrhunskim restoranima te brojne glazbene i kulturne sadržaje.

Osim već dostupnih iskustava i ponuda, očekuju se i brojna druga, uključujući kupnju s posebnim ponudama, jedinstvene gastronomske trenutke, zabavne obiteljske aktivnosti te pristup izuzetnim kulturnim i umjetničkim sadržajima.

Prema podatcima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prvih pet mjeseci ove godine ostvario izvrsne turističke rezultate. Od 1.siječnja do 31.svibnja 2018. godine, u Dubrovniku je boravilo 299.437  turista, što je 9 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je 901.488  noćenja, odnosno 8 % više nego lani. U prvih pet mjeseci najbrojniji turisti dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Hrvatske, Francuske, Austrije, BIH, Finske, Španjolske te Koreje.  

Od 1.siječnja do 31.svibnja, najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima (201.081 dolazaka), koji bilježe porast u broju dolazaka od 6 % u odnosu na prvih pet mjeseci 2017. godine ali puno veću popunjenost bilježe i privatni smještajni kapaciteti (70.504 dolazaka), 21 % povećanje u dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 582.858 noćenja,odnosno 6 % više nego lani , a u privatnom smještaju 230.788, odnosno 19% više.

U ovogodišnjem svibnju ostvareno je 144.782 dolazaka, što je 13 % više nego u istom mjesecu prošle godine te i 464.367  noćenja, što je 13 % više nego lani. Na prvom mjestu posjetitelja bili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Finske, Kanade, Hrvatske, Austrije, Australije i Španjolske.

Grafička mapa Dražena Trogrlića “Nebo moga voćnjaka” bit će predstavljena u utorak, 5. lipnja 2018. u 21 sat u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Mapu će predstaviti ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik, Marin Ivanović i sam autor, Dražen Trogrlić.

Ova grafička mapa sadrži ukupno 16 listova papira formata 17,5 x 25 cm, od čega su na 11 listova papira tehnikom cinkopisa otisnute akvarelirane grafike Dražena Trogrlića., a svaka je grafika otisnuta u 50 primjerka.

Cjelokupno Trogrlićevo stvaralaštvo oslobođeno je vizualne deskripcije, bilo da je riječ o slikama, skulpturama ili grafikama; ono je sazdano od konkretnih emocionalnih doživljaja koji se filtracijom kroz misaona sita transponiraju u koherentan, ali hermetičan znakovni sustav kojega, kao u ovoj grafičkoj mapi, sačinjavaju naizgled jednostavni elementi autonomnog crteža i kolorističkog nanosa u više tonova iste boje.

Voćnjak je čitav svijet, voćnjak je metafora življenja kojoj je, kao u dihotomnom odnosu Trogrlićeve riječi i slike, stvarni vrt njegovog zaprešićkog doma samo asocijativna potka na koju namata značenjsku pređu i tiho prede pohvalu životu, zapisao je u predgovoru mape, Ivanović.

Njegov je Voćnjak apologija zadovoljstva malim, a Nebo konačni prostor slobode kojeg tek treba osvojiti.

Biografija:

Dražen Trogrlić je rođen 1958. godine u Varaždinu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je slikarstvo u klasi Raula Goldonija na Akademiji za likovnu umjetnost u Zagrebu 1983. godine. Od te iste godine pa do 1985. polaznik je Majstorske radionice Ljuba Ivančića i Nikole Reisera u Zagrebu. Studijski je boravio u Italiji 1988. godine. Od 1993. do 1994. bavio se unutarnjim uređenjem, u ratu razorene, crkve svetog Vendelina u Jarmini kraj Vinkovaca, od 1995. do 1998. projektirao je interijer i postav entomološke zbirke „Čudesni svijet kukaca“ Gradskog muzeja Varaždin, a 1998. godine izradio je vitraž površine 80 m2 s temom svetog Franje, „Pjesma stvorova“, za crkvu u Rumbocima kraj Prozora, Rama. Obrazovni program HTV-a snimio je 2000. godine dokumentarni film o slikarstvu i kiparstvu Dražena Trogrlića pod nazivom „Početak i umjetničko djelo“. Godine 2003., BMG i Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavili su likovnu monografiju „Dražen Trogrlić“ autorice Mladenke Šolman. Od 2006. godine profesor je na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Održao je brojne samostalne izložbe te sudjelovao na mnogim relevantnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Autor je više grafičkih mapa. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Živi u Zaprešiću kod Zagreba.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…