Brisanje čeka 3210 subjekata, izvješća nisu predali tri godine

562

Na tisuće mikro i malih poduzetnika i obrtnika u ovoj teškoj poslovnoj godini ipak čeka još nešto loše, ali za to krivac nije virus, već njihovi propusti zbog čega su se upravo našli na dva popisa Fine.

Na jednom je ukupno 29.315 poduzetnika, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, obveznika poreza na dobit, jer nisu ispunili obvezu sastavljanja i dostave godišnjeg financijskog izvješća (GFI) za statističke i druge potrebe za 2019. godinu Fini – u Registar GFI-ja.

Na drugome je i 14.984 poduzetnika, pravnih osoba, koji nisu ispunili obvezu sastavljanja i dostave godišnjih izvješća za proteklu godinu i propisane dokumentacije radi javne objave.

Zakonom o računovodstvu propisane obveze obvezuju Finu i ove godine sastaviti i objaviti navedene popise, a prema obveznicima, sukladno odredbama ovog zakona, kako navode, kao ovlašteni tužitelj pokrenuti prekršajni postupak protiv poduzetnika i njegovih odgovornih osoba koji u propisanim rokovima nisu ispunili ove obveze.

Nadležnost za prigovore

U slučaju da okrivljenik podnese prigovor na izdani prekršajni nalog, o njemu odlučuje nadležni prekršajni sud. No, kao ovlašteni tužitelj u ovim postupcima Fina nastupa od 2015., prije toga to je bila Porezna uprava, s tim da je sastavni dio i o ovim primitcima obavijestiti sudski registar.

Radi primjene čl. 70., st. 1., t. 3. Zakona o sudskome registru (brisanje tvrtke), dužni su i u sudski registar dostaviti popis poduzetnika koji tri godine zaredom nisu predali godišnja izvješća radi javne objave.

Na zadnjem kreiranome popisu poduzetnika koji to nisu učinili za 2019., 2018. i 2017. Fina je evidentirala 3210 društava, no o njihovu brisanju odlučuje nadležni trgovački sud, ističu iz Financijske agencije.

S velikim brojkama nisu iznenađeni ni u Udruženju računovođa HKG-a, čiji predsjednik Davor Brkić pritom pojašnjava da su u 2020. bili otežani uvjeti rada za sve djelatnike iz domene računovodstva.

“U 2020. radili su pod neviđenim pritiskom, suočeni s mnoštvom obaveza koje su dodatno nametnute, a koje smo preuzeli kako bismo pomogli poduzetnicima prebroditi krizu koja nam svima mijenja živote iz korijena”, navodi Brkić.

Razlozi za kršenje ove obveze, po njemu, mogu biti razni, počevši od nemogućnosti podmirivanja obaveza za izradu GFI od strane stručnih osoba), ali izvor svega je, kaže, situacija u kojoj se cijelo gospodarstvo našlo.

“Na rješenje o prekršaju moguće je žaliti se što bih svakome savjetovao. Financijski izvještaji za potrebe javne objave mogu se podnijeti i naknadno.

Iako prekršaj postoji radi prekoračenja roka, ipak bolje ih je podnijeti i naknadno nego uopće ne podnijeti. U slučaju kasnije žalbe, to će svakako imati dodatnu težinu. No, ako se ne predaju GFI za statističke i druge potrebe u propisanim rokovima, naknadna predaja nije moguća”, navodi Brkić.

Propisane kazne

Istodobno, u novoj ‘hiperprodukciji’ prekršajnih postupaka te očekivanim nalozima na plaćanje novčane kazne – za subjekte zaprijećene u iznosu do 100.000 kn te za odgovorne fizičke osobe do 20.000 kn, sudeći po dosadašnjoj praksi očekivani su minimalni pragovi, odnosno 10.000 te 5000 kuna.

No, i to može biti skupa cijena za one kojima je motiv brisanje tvrtke iz sudskog registra, jer ne postoji jamstvo da će do toga doći, dok je kazna neupitna.




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *