Ništa više neće biti isto, uporno ponavljaju članovi vladajuće koalicije koje je, kao uostalom i ostatak svijeta zatekla pandemija koronavirusa, koja će se nedvojbeno odraziti i na gospodarstvo. No, premda u krizi gospodarstvenici, i poduzetnici zbrajaju gubitke, te iako broj nezaposlenih drastično raste, a u društvu traže žestoka polemika o preopterećenom javnom sektoru HDZ je odlučio nastaviti po starim, i uhodanim stazama, piše dnevno.hr

Da je tome tako potvrđuju i medijski napisi o Krunoslavu Dugaliću, HDZ-ovom ravnatelju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te njegovoj pomoćnici Ivani Rukavina. Dvojac je ovo koji je u doba nezapamćene krize dobio povećanje plaća, a odluku je donijela Vlada na prošlotjednoj sjednici održanoj u četvrtak. Svjesni da bi odluka ovoga tipa mogla izazvati lavinu negativnih reakcija u Vladi, odluku o povećanju plaća kamufliraju Prijedlogom uredbe o izmjenama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Shodno tome. Dugaliću koeficijent raste s dosadašnjih 3,201 na 3,395. Njegova dosadašnja plaća iznosila je 15.186,99 kuna. Njegova pomoćnica Rukavina dosad je imala koeficijent 2,425. Sada će, odlukom vlade, imati 2,910.

I baš kao u onim dosadnim reklamama to još nije sve. Unatoč najavljenim rezanjima plaća, kao i odluci o zabrani novih zapošljavanja Vlada je u HAPIN-u uvela novo radno mjesto, odnosno poziciju zamjenika ravnatelja čiji je koeficijent 3.007. Ta pozicija prema pisanju Telegrama već je rezervirana pa bi na nju trebao sjesti aktualni pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić koji vodi Upravo za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Inače, Karalić je prije dolaska u Ministarstvo poljoprivrede radio kao docent na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, a prema imovinskoj kartici plaća mu trenutačno iznosi 13.262,35 kuna. Agencija u koju bi dotični trebao preći osnovana je od strane države, sjedište joj je u Osijeku, a prema zakonu koji je 3.prosinca 2018.godine donio Sabor s radom je počela prvog dana lanjskog siječnja.

U to se doba pričalo da će dotadašnji Hrvatski centar za poljoprivredu i hranu nastaviti s radom pod imenom Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska poljoprivredna agencija prestale su s radom. No, njihove poslove preuzima novoformirana Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i sve to sa ciljem uštede i racionalizacije. Kada već govorimo o Ministarstvu poljoprivrede spomenimo da su se u središtu pažnje našli i zbog medijske objave iz koje proizlazi kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti tri milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da je tek dva posto prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljilo ekološke uvjete. Ministarstvo pak objašnjava kako su navedene informacije posve netočne, i neprovjerene.

”Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljnog prijedloga. Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je  98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“ i vrlo nepravedna prema njima”, poručuju iz Ministarstva priznajući da su nepravilnosti u korištenju sredstava ipak prisutne, ali kroz redovne kontrole na terenu kao i kroz inspekcijske nadzore takvi slučajevi se identificiraju i sankcioniraju.

”Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za  potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane”, poručuju iz resornog Ministarstva.

Podsjetimo, nedavno se i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju također našla u fokusu i to zbog toga što su se uz blagoslov ravnateljice Matilde Copić odlučili na nabavu kontigenta vozila, a taj potez pravdali su dotrajalošću službenih vozila.

Inače, šefica Agencije Matilda Copić i bez ove nabavke automobila prilično je zanimljiva osoba. Prema podacima u njezinoj imovinskoj kartici, ona osobni automobil ne posjeduje, a neposjedovanje vlastitog auta riješavala je tako da vozi službeni od 0-24 sata, što je pravo koje joj ne pripada, pa je tako svojedobno njezin službeni Audi snimljen u dvorištu obiteljske kuće njezina oca.

Kada je o Copić riječ, valja naglasiti kako je ona probleme stvorila i novoimenovanoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković koja se na samom početku mandata suočila s neobičnim slučajem. Europski ured za borbu protiv prevara istražuje ozbiljne optužbe protiv Copić, koja upravlja Agencijom i raspolaže s dvije milijarde eura iz europskih fondova. Ministrica Vučković tu je priču nastojala ignorirati, no europski eksperti su neumoljivi, a ova priča, po svemu sudeći, poprima međunarodne razmjere budući da se za nju zainteresirao Olaf koji je ujedno i ključni ured Europske komisije za suzbijanje korupcije i nelegalno korištenje europskih fondova. U ovoj europskoj instituciji postoji sumnja da je zlorabljen fond EU-a te da su se u Ministarstvu poljoprivrede preko ove Agencije na prevaru domogli dva milijuna eura koji su bili namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima. Olaf se navodno posebno zainteresirao upravo za ravnateljicu Coprić zbog sumnje da su preko nje, mimo pravila, isplaćivana sredstva iz fondova na njezin OPG. Inače, Coprić je na čelu Agencije još od Tolušićeve ere, ona je slovila za jednu od njegovih najbližih suradnica, a on ju je ujedno i postavio na ovu rukovodeću poziciju te se tijekom cijelog mandata za nju zauzimao.

IZVOR: dnevno.hr