Europsku uniju, osim zdravstvene trese i ekonomska kriza, a njezine najmoćnije članice optužuju za manjak solidarnosti prema ostalima. Je li EU zakasnila s odgovorom na korona krizu? Na koliko novca Hrvatska može računati kao država izvan eurozone zone?
O tome što će paneuropski garantni fond težak 25 milijardi eura donijeti domaćim poduzetnicima i tko će preuzeti rizik, kao i odluci da s dodatnih 63 milijuna eura financira Pelješki most, izjavio je potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco za Poslovni dnevnik.
U Europi se žestoko raspravlja o manjku solidarnosti, primjerice u Italiji se otvoreno govori da ih je EU ostavila na cjedilu. Članice su duboko podijeljene oko pitanja korona obveznica, treba li ih Europa? Bi li one bile primjer istinske solidarnosti?
– Pandemija Covida 19 događaj je bez presedana. U par mjeseci otkako je pogodio Europu koronavirus ugrozio je našu svakodnevicu i postao prijetnja kakvu nismo vidjeli generacijama. Europa mora pružiti adekvatan odgovor na taj izazov. Kao građani nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, dnevno smo izloženi tragičnim statistikama i užasnim vijestima koje je ponekad teško shvatiti. Italija je bila među prvim zemljama u Europi koje je virus teško pogodio, a građani i tamošnje gospodarstvo i dalje pate. No, Italija nije izolirani slučaj, šok je simetričan i nažalost slične situacije moguće je vidjeti širom Unije.
Članstvo u EU povećava mogućnosti koje imamo na raspolaganju za izlazak iz krize. EU vrlo dobro razumije potrebu za pravovremenim i odlučnim odgovorima na zahtjeve članica, u tom odgovoru postoji prostora za razne poteze i EU tu pokazuje fleksibilnost. Dobra vijest je da Unija nije napustila svoje građane. Ponuđeni su paketi mjera koji se odnose na sve ključne aspekte pandemije – od potpore građanima, biznisima do istraživanja lijekova i cjepiva. U okviru tih napora EIB nastavlja s investicijama u unapređivanje bolničkih kapaciteta i opskrbu medicinskom opremom.
EU je paketima mjera dodatno ojačala arsenal monetarne politike. Predloženim mjerama moći će se mobilizirati više od 500 milijardi eura što je samo prvi korak u zajedničkom pokušaju da odgovorimo na izazove podrškom za očuvanje radnih mjesta, malih i srednjih tvrtki te podrškom inicijativama vlada članica. U okviru te inicijative EIB grupa danas je spremna mobilizirati više od 200 milijardi eura za europsku ekonomiju. Usporedbe radi, to je iznos koji mi u normalnim okolnostima uložimo kroz tri godine. Sve mjere donesene su brzo pod iznimnim pritiskom da se zaštite europski građani to je više nego jasan znak snage odgovora ujedinjene Europe. Istovremeno bih želio naglasiti da očekujemo da ćemo uskoro biti u mogućnosti ojačati naš odgovor i ponuditi nova rješenja – kaže Scannapieco.
Na koji bi iznos potpore mogla računati Hrvatska?
– Garancijski fond EIB-a predviđen je da pomogne članicama koje imaju manje fiskalnog prostora od ostalih da uspješno odgovore na krizu. Jasno je da će svaka država članica, uključujući i Hrvatsku, imati više koristi od fonda i omogućiti sebi više investicija od onoga što će u njega uložiti zahvaljujući mehanizmu podjele rizika i udruživanja resursa. To je jedna od onih situacija u kojoj se članstvo u EU pokazuje izvrsnom dugoročnom strateškom odlukom i drago mi je da i Hrvatska može imati koristi od odluke da postane dio Unije.
U ovoj fazi rano je reći koji će se spektar proizvoda biti na raspolaganju Hrvatskoj ili na koji će se način sredstva raspoređivati regionalno jer će to ovisiti o tržišnim uvjetima i lokalnim inicijativama. Da osigura najefikasniji set mjera EIB grupa je u kontaktu s našim partnerima i tvrtkama u Hrvatskoj. Glavni nam je cilj kroz dijalog identificirati mehanizme s najviše smisla, paket podrške izrađen po mjeri hrvatskog gospodarstva od kojih ekonomija može imati najviše koristi. Surađivat ćemo i s equity fondovima i drugim sudionicima na tržištu, kao i stručnjacima nacionalnih institucija, uključujući središnje banke. To će biti i slučaj u Hrvatskoj; već imamo odličnu suradnju s HBOR-om i Hrvatskom narodnom bankom na temelju koje se unaprijed veselimo toj suradnji – ohrabruje Scannapieco.
Što je sve na raspolaganju od instrumenata Hrvatskoj?
– U ovom trenutku znamo da će EIB grupa Hrvatskoj staviti na raspolaganje i niz proizvoda koje već imamo u svojoj ponudi (garancije, ABS, zajmovi, kapital) koji će gospodarstvu biti dostupni putem lokalnih banaka ili nacionalnih promotivnih institucija. Hrvatske banke su nam važan partner jer su u izravnom kontaktu s tvrtkama i mogu efikasno financirati realni sektor. Podrška iz EIB grupe omogućit će im da to čine bez ugrožavanja vlastite financijske stabilnosti. EIB grupa može ponuditi i kontra-garancije nacionalnim garancijskim fondovima koje su uspostavile vlade i s njima podijeliti rizik i povećati njihovu efikasnost. Konačno, EIB-ov garancijski fond napravljen kao podesiv pa će se njegova veličina i uporaba moći prilagođavati.
Da bi zemlja efikasno mogla funkcionirati u redovnim i izvanrednim okolnostima, poput pandemije, važna je i kvaliteta infrastrukture. U tom smislu želim podvući još jednom naše višegodišnju suradnju s hrvatskim partnerima na razvoju i poboljšanju infrastrukture u zemlji. EIB je financirala razvoj i unapređenje željezničke mreže HŽ. Pomogli smo i uvođenje održivijih metoda proizvodnje toplinske i električne energije s HEP-om u sklopu projekta EL TO Zagreb.
Nedavno smo pomogli i izgradnju nove bolnice za Majku i dijete u okviru KBC Rijeka. No, s velikim zadovoljstvom vas mogu obavijestiti da je banka odobrila 63 milijuna eura za sufinanciranje mosta Pelješac udružujući snage s EK. Na taj način poboljšat će se veza između Dubrovačko-neretvanske županije i ostatka Hrvatske. To je od posebnog značaja s obzirom na pandemiju u kojoj je presudno da se pravovremeno djeluje i osigura brz i efikasan transport ljudi i roba – rekao je Scannapieco.
Cijeli razgovor s potpredsjednikom Europske investicijske banke Dariom Scannapiecom, pročitajte OVDJE.