Hrvati jedu lošiju hranu u odnosu na stanovnike Zapadne Europe. Pokazala je to analiza kvalitete istih proizvoda kupljenih u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analizirano ih je 26, a rezultati su poražavajući. 

Kod čak 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, a 60% proizvoda u našim trgovinama bilo je skuplje. Kod samo 15% nije utvrđena razlika u kvaliteti ili cijeni. Rezultate istraživanja predstavile su hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković. 

Od samog početka projekta bili smo svjesni kako se radi o iznimno osjetljivom, ali i iznimno značajnom istraživanju. Time je naša odgovornost bila veća, da ga postavimo na „zdrave noge“, da damo znanstveni pečat cijeloj priči, a sve kako bi dobiveni rezultati bili krajnje pouzdani i vjerodostojni. Upravo stoga je uzorkovanje provedeno na krajnje stručan i precizan način. Analize su povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranim laboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata, Hrvatska agencija za hranu formirala  je radnu grupu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijeli zaključke iza kojih čvrsto stojimo, rekla je Gross-Bošković.

 
Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60% proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

 
U istoj tvornici dva proizvodna lanca 

Najveće razlike uočene su kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Neki od njih proizvedeni su u istoj tvornici, što pokazuje da u njima postoje dva proizvodna lanca, rekla je Borzan. 
Primjerice, wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa za naše su tržište rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema propisima EU-a ne smije označavati kao meso, dok je u Njemačkoj taj proizvod napravljen od pravog mesa.

Uz to, proizvod s hrvatskog tržišta sadrži aditiv polifosfat, a senzorskim analizama ustanovljene su i razlike u boji, okusu i teksturi budući da je proizvod u Njemačkoj svjetliji, masniji i mekaniji. Cijena hrenovki je 37% niža u Hrvatskoj. 

Kod Hippove dječje hrane – bio riža i mrkva s puretinom, utvrđeno je da na hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Kašica na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje repičinog ulja, koja je izvor omega 3 masnih kiselina, važnih za razvoj djece. 

Unatoč svim razlikama proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla, a u Hrvatskoj je 54% skuplji nego u Njemačkoj. 

Nutella u Hrvatskoj sadrži sirutku 
Značajna razlika utvrđena je i kod Nutelle, gdje proizvod u Hrvatskoj sadrži sirutku kao jeftiniju sirovinu i manji postotak obranog mlijeka, dok u Njemačkoj ima samo obrano mlijeko. Razlike su i u mazivosti, lošijoj u hrvatskom proizvodu, koji je svjetliji i umjesto arome lješnjaka ima aromu na kakao. U Hrvatskoj je proizvod skuplji za 28%, piše HRT.

Kod voćnog jogurta od jagode Activia utvrđeno je da u Hrvatskoj ima više šećera i manji udio jagoda.

 
Značajna razlika postoji i kod deterdženta za rublje Ariel. Njemački proizvod za razliku od hrvatskog ima oznaku “compact” i znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 stupnjeva Celzijusa), dok pri 60 stupnjeva Celzijusa razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu. 

Ispitivanje je pokazalo da su male razlike kod piva Heineken i Coca Cole, unatoč različitim proizvođačima na hrvatskom i njemačkom tržištu, a razlikuju se u okusu, što se pripisuje razlikama u preferencijama potrošača. 
Četiri proizvoda su se istaknula kao pozitivna, što znači da su iste kvalitete i iste cijene – Happy Day 100-postotni sok od naranče, Red Bull, Barilla špageti i Lenor omekšivač. Tu su i neki drugi proizvodi iste kvalitete, ali puno skuplji u Hrvatskoj, poput slanog čipsa Pringls original, koji je 110 posto skuplji u odnosu na Njemačku, zubne paste Colgate, koja je 79 posto skuplja ili Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju, čija je cijena 46 posto viša nego u Njemačkoj. 

Cijeli članak pročitajte OVDJE.