Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je državni blagdan, koji se tradicionalno obilježava 15. kolovoza i diljem Hrvatske, kada mnoštvo vjernika hodočasti u više od 20 marijanskih svetišta koja i ove godine očekuju više stotina tisuća posjetitelja, većinom domaćih, a najviše u Mariji Bistrici, Sinju, na Trsatu, u Aljmašu, Pleternici, Ninu i Remetama.
Svečano misno slavlje u 19 sati ispred dubrovačke katedrale predvodit će dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a nakon kojeg će uslijediti procesija do porata sa slikom Gospe od Porata.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom nakon završetka svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuju ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa, piše hrt.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Tijekom povijesti zvali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata). Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), Fatimi (Portugal), Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altöttingu (Njemačka) i Guadalupeu (Meksiko).
