Sanja Vulić o ‘Rešetarovim zapažanjima u dubrovačkom govoru’

488

U sklopu programa Mjeseca hrvatskoga jezika, dr. sc. Sanja Vulić održat će predavanje: “Rešetarova zapažanja o dubrovačkom govoru potkraj XIX. i u prvim desetljećima XX. stoljeća”, u četvrtak, 12. ožujka 2020., u Čitaonici Narodne knjižnice Grad s početkom u 18 sati.

U doba kada je istraživao i o dubrovačkom idiomu pisao filolog Milan Rešetar vodila se rasprava o narječnoj osnovici dubrovačkoga govora. Pojedini onodobni filolozi, kao npr. Marcel Kušar, smatrali su da je dubrovački govor podrijetlom čakavski. Pobijajući tu tezu, Rešetar je u više svojih radova zabilježio pojedine jezične značajke dubrovačkoga govora svoga doba, posebice u tekstovima objavljenim u cetinjskoj Novoj Zeti 1890. i 1891. te u svojoj glasovitoj studiji Der štokavische Dialekt objavljenoj u Beču 1907. Predavačica će te Rešetarove zapise usporediti sa zapisima njegova suvremenika Pera Budmanija u radu  “Dubrovački dijalekt, kako se sada govori”. Usto će Rešetarova zapažanja usporedit s dubrovačkim govorom potkraj 20. stoljeća. Pokazat će osnovne tipove promjena u dubrovačkom govoru u tih stotinjak godina.

Dr. sc. Sanja Vulić redovita je profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje predmete Hrvatska dijalektologija, Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, Hrvatski tisak u dijaspori, Suvremena hrvatska književnost u staroj dijaspori, Tvorba riječi u hrvatskom jeziku; Suvremena hrvatska književnost u staroj dijaspori; Hrvatski tisak u dijaspori; Čakavska književnojezična baština; Fonologija hrvatskoga jezika. Voditeljica je projekta Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Pokrenula je i vodi Ljetnu školu za nastavnike i studente hrvatskoga jezika u dijaspori. Držala je gostujuća predavanja na visokoškolskim ustanovama i sveučilištima u Japanu, Njemačkoj, Austriji, Kanadi, Mađarskoj, Poljskoj, Ukrajini, Rumunjskoj, Bugarskoj, i Sloveniji, također u Hrvatskom prevoditeljskom odjelu Europske komisije u Luxembourgu. Autorica je i suautorica devet knjiga, oko 180 znanstvenih i 300 stručnih radova te oko 480 kraćih radova pretežito popularnoznanstvenoga sadržaja. Izlagala je na 189 znanstvenih i stručnih skupova te održala oko 200 javnih predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uredila je i(li) priredila za tisak 15 knjiga. Piše jezičnu kolumnu u mjesečniku Matica Hrvatske matice iseljenika. Članica je uredništva časopisa Čakavska rič i Modruški zbornik.




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *