APEL STANOVNICIMA ŽUPANIJE: Ne puštajte riječke i barske kornjače u prirodu, prijeti im izumiranje

99

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruga Hyla kroz duži niz godina ulažu znatne napore na polju istraživanja i zaštite riječne kornjače i barske kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) i barska kornjača (Emys orbicularis) jedine su autohtone vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj, a obje vrste žive samo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Strogo su zaštićene zakonskim propisima Republike Hrvatske te su ciljne vrste očuvanja ekološke mreže Europske unije (Natura 2000). Naseljavaju Konavosko i Stonsko polje te dijelove delte rijeke Neretve.

 

Uz navedene lokalitete, riječna dolazi u tri lokve na području sela Majkovi, a barska na otocima Mljetu i Korčuli. Sve populacije nisu u najboljem stanju, a posljednjih godina nisu pronađene u nekim područjima koja su naseljavale u prošlosti te postoji mogućnost kako su na njima potpuno izumrle. To se posebno odnosi na riječnu kornjaču koja za razliku od široko rasprostranjene barske, naseljava samo manji dio južne Europe, a sjevernu i zapadnu granicu njene rasprostranjenosti čini upravo Dubrovačko-neretvanska županija.

Živi svijet lokvi i drugih slatkovodnih staništa, uz već utvrđene prijetnje poput ribolovnih alata (vrše i mreže), betoniranja obala i fragmentacije staništa već prirodno izoliranih populacija, pod sve je većim pritiskom i zbog porasta unošenja alohtonih vrsta. Takvi su primjeri crvenouha i žutouha kornjača, podvrste izvorno sjevernoameričke vrste znanstvenog naziva Trachemys scripta. Već duži niz godina ovi se popularni kućni ljubimci namjerno puštaju u slatke vode diljem svijeta, pa tako i u Županiji. Isprva male i dugačke svega nekoliko centimetara, kroz nekoliko godina dosegnu nešto veće dimenzije te takve mnogim vlasnicima postanu problem, koji pogrešno pokušaju riješiti puštanjem životinja u prirodu. Unesene vrste postaju poseban problem ukoliko se u novom staništu počnu razmnožavati, a takav je slučaj djelatnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zabilježio u zagrebačkom parku Bundek.

Crvenouha kornjača opažena je za vrijeme polaganja jaja na obali jezera, a o događaju su odmah obaviješteni članovi Udruge Hyla koji s djelatnicima Javne ustanove već godinama rade na zaštiti i očuvanju barske kornjače i riječne kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iako na ovom području razmnožavanje crvenouhe kornjače još uvijek nije potvrđeno, sve veći broj zabilježenih jedinki drži se potencijalno značajnom prijetnjom.

Ovim putem apeliraju se stanovnici Dubrovačko- neretvanske županije da alohtone vrste ne puštaju u prirodu. To se posebno odnosi na navedene kornjače, ali i ribe čije se predstavnike iz različitih dijelova svijeta sve češće nalazi u slatkim vodama ovog područja. Puštanje u prirodu neželjenih kućnih ljubimaca, pokušaji kontrole komaraca i ostalih kukaca nastanjivanjem drugih vrsta u njihova staništa, ili pak vjerovanje kako će nove vrste povećati postojeću bioraznolikost, samo su neki od načina kojima alohtone vrste dospijevaju u nova staništa. Osim što se radi o nezakonitoj radnji, sigurno je i da će ukoliko se prilagode novom staništu, imati negativan utjecaj na postojeću bioraznolikost. Tada ih se osim alohtonim ili nezavičajnim naziva i invazivnim vrstama, a njihova kontrola i suzbijanje jedan je od najvećih izazova zaštite prirode u Europi.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *