Upotreba pečata, koji je formalno ukinut prije godinu i pol, regulirana je u čak 227 (!) propisa od kojih se većina tek treba promijeniti, a priča o njegovom ukidanju otkriva zašto je Hrvatska sličnija Grčkoj i Turskoj nego Estoniji.
A gdje je pečat? Tko ga ima neka ga spremi u ladicu!; Vlada ukida pečat, uvodi se elektroničko osnivanje firmi; Vlada je danas donijela i jednu fantastičnu odluku; pečat je mrtav, a firma se može otvoriti na internetu!
Ovo su tipični naslovi u medijima koji su pratili najave vlada o ukidanju pečata. Prvi je iz svibnja 2016., kada je ukidanje pečata kao gotovu stvar najavila vlada Tihomira Oreškovića, a preostala dva iz siječnja ove godine, kada je kao jednu o važnih mjera rasterećenja gospodarstva, vlada Andreja Plenkovića ponovo “ukinula” pečat.
Danas možemo samo napisati: Čuvajte pečat! On još uvijek nije posve uklonjen iz upotrebe, a kada će biti, teško je reći. To ovisi o agilnosti naše administracije, a kada je ona u pitanju, nezahvalno je prognozirati. Upotreba pečata regulirana je, naime, u čak 227 (!) propisa, a od početka godine uklonjena je iz tek njih 70-ak, piše portal Novac za sve.
Više od dvije trećine propisa, pravilnika i akata tek treba promijeniti, a u kojim se sve poslovima i administrativnim procedurama više ne traži pečat možete vidjeti ovdje.
