Otvorena nova Osnovna škola Montovjerna

Nakon punih 35 godina u Dubrovniku je otvorena nova osnovna škola – OŠ Montovjerna. Školu je službeno otvorila ministrica kulture i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek. Ova investicija Grada Dubrovnika, ujedno najveći pojedinačni kapitalni projekt Grada u osnovnoškolskom obrazovanju, vrijedna je preko 75 milijuna kuna.

“Imam priliku svjedočiti projektu o kojem se toliko dugo govorilo jer je tako dugo postojala potreba da se u Dubrovniku u ovom dijelu grada otvori škola. Čestitam Gradu, gradonačelniku Matu Frankoviću, zamjenici gradonačelnika Jelki Tepšić i svim suradnicima koji su u zaista vrlo kratkom roku od donošenja odluke realizirati projekt. Za svaki grad otvaranje nove škole je posebno svečana prilika. To znači kako postoji potreba za dodatnim prostorom u kojem ćemo obrazovati i odgajati djecu te kako postoji život koji se pokreće i nastaje, zato je obnova škola ono što nam daje najviše optimizma. Tim više u ovim okolnostima. Ne možemo zanemariti činjenicu kako ova školska godina u cijelom svijetu počinje u posebnim okolnostima koje će od svih nas iziskivati puno više odgovornosti, interakcije i uzajamnog poštovanja,” kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić naglasila je osobitu važnost ovog projekta jer je kroz ovaj i slične projekte ova gradska uprava pokazala kako skrbi o budućnosti.

”Jer skrbiti o obrazovanju i odgoju mladih znači brinuti se za budućnost. Osim ove škole, obnovili smo više školskih objekata kroz energetsku obnovu, izgradili sportsko igralište u Gružu te obnovili sportsku dvoranu OŠ Lapad, a Grad očekuju još značajniji projekti. Već se radi na adaptaciji i uređenju zgrade u Ulici Ilije Sarake u Gradu, što će biti prostori Osnovne škole Marina Getaldića čime bi se omogućilo uvođenje jednosmjenske nastave kako njoj, tako i Gimnaziji Dubrovnik koja s OŠ Marina Getaldića dijeli zgradu na Pločama, a radovi se očekuju i na OŠ Mokošica”, kazala je zamjneica Tepišć.

Ravnateljica OŠ Montovjerna Snježana Vlahinić kazala je kako je riječ o modernoj školi koja osigurava sve preduvjete visokih pedagoških i obrazovnih standarda.

“Na mjestu na kojem je nekad stajala područna, mala žuta škola Montovjerna, u niti godinu i pol dana izgrađena je potpuno nova suvremeno opremljena škola s 20 specijaliziranih učionica, kabinetima za učitelje i nastavnike, velikom sportskom dvoranom, manjom sportskom dvoranom, knjižnicom, kuhinjom, blagovaonicom,” kazala je.

Nova škola u potpunosti ispunjava potrebe nastavnog programa i kapacitete za organizaciju nastave u jednoj smjeni za učenike od prvog do osmog razreda – osam nižih i osam viših razreda, ukupno 16 razreda po 28 učenika, odnosno 448 učenika u jednoj smjeni. Izgrađena je i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i knjižnica, dodatne učionice za izborni predmet te prostori za pedagoga i psihologa.

Škola je projektirana kao zgrada gotovo nulte potrošnje energije, energetskog razreda A+. Opremljena je modernim sustavom grijanja i hlađenja pomoću dizalica topline zrak/voda, sustavom vatrodojave, ventilacije, odimljavanja, sprinkler instalacijom, ozvučenjem, automatskim zvonom, SOS instalacijom te gromobranom, a rasvjeta se temelji na LED tehnologiji. Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.

Škola će u ovoj nastavnoj godini primiti 442 učenika.

Zamjenica Tepšić na otvaranju Ul. padre Iva Martinića

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovala je na svečanom otvaranju Ulice padre Iva Martinića (1939.-2014.) , dominikanca koji je svojim djelovanjem ostavio dubok trag u nekoliko generacija Dubrovčana.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je na prijedlog građana padri Martiniću dodijelilo ulicu u blizini Dominikanskog samostana u kojemu je djelovao preko 30 godina. Tako je padre Martinić dobio spojnu ulicu od Zlatarske do Dominikanskog samostana. Martinić je  ostao zapamćen po organiziranju druženja mladih u Dominikanskom samostanu, misi i polnoćkama za mlade, ali i po uvođenju „beat- mise“, organiziranju vokalno-instrumentalnog sastava „Orlandovi dječaci“ (kasnije i danas „Veritas“), uređenju muzeja moderne umjetnosti u sklopu samostana, kao kolumnist „Dubrovačkog vjesnika“, autor tri knjige te dobitnik brojnih nagrada za svoje djelovanje- od Reda hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku  do Nagrade Grada Dubrovnika. 

Na svečanosti otvorenja sudjelovali su i članovi njegove obitelji, članovi VIS „Veritas“ te gitaristi Frano Matušić i Ante Skaramuca.  

Otvorena izložba natječajnih radova za budući izgled parka Gradac

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić otvorila je u subotu u Luži izložbu natječajnih radova za izradu idejnog urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog rješenja parka Gradac sa širim urbanim krajobraznim pojasom. Predstavljeno je svih devet pristiglih radova među kojima i pobjedničko rješenje parka Gradac autora Antuna Sevšeka, Melite Čavlović, Damira Gamulina, Vesne Hrga Martić i suradnice Ane Šverko.

Predsjednik ocjenjivačkog suda Roman Šilje predstavio je cijeli natječajni postupak te je naglasio kako je cilj natječaja kojeg je Grad Dubrovnik provodio od 19. svibnja do 21. srpnja bio pronaći najbolje oblikovno, funkcionalno i ekonomično rješenje ovog parka sa širim urbanim krajobraznim pojasom. Ocjenjivački sud pohvalio je jasnoću koncepta i vizije stvaranja novog jedinstvenog oblikovanja prostora Parka, racionalnost rješenja te ambijente s jasnom distinkcijom staro-novo uz očuvanje povijesnih elemenata.

Druga nagrada dodijeljena je radu pod brojem 08, čiji su autori Alen Žunić, Rea Mihelko, Karlo Lauc, Fran Polan, Siniša Bjelica i Marko Ursa. Treća nagrada dodijeljena je radu pod brojem 06. Autori istog su Lea Đurović Ruso, Mia Erak, Jurica Dragićević, Petra Matić, Anita Trojanović, Pavo Đukan i Petra Radonić. Četvrta nagrada je dodijeljena radu pod brojem 07 čiji su autori Mladen Jošić, Minja Jošić, Tamara Relić, Jana Horvat, Ivan Dajak, Lucia Marušić, Goran Vuković, Jadranko Kereković, Mario Peko, Matija Blašković i Marin Duić.

Otvarajući izložbu, zamjenica Tepšić osvrnula se na sentimantalnu vezanost Dubrovčana za park, zahvalila je svim natjecateljima i čestitala pobjednicima. Pročelnica za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić podsjetila je prisutne na značaj parka kao i njegov nastanak kroz povijest. Izložba je otvorena do 13. rujna u Luži.

Sve je spremno za početak realizacije rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale, investicija u cijelosti financirana iz EU fondova i državnih sredstava

Projekt sveobuhvatne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale u II, III i IV. fazi izgradnje, ukupno vrijedan gotovo 70 milijuna kuna, predstavljen je u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Zbog financijskog obima, ali i važnosti prometnice smještene u samom gradskom središtu, rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale  najvažnije je kapitalno ulaganje u gradsku prometnu infrastrukturu, a isto je u cijelosti financirano kroz dostupne fondove Europske unije i druga izvanproračunska sredstva.

Predstavljanje projekta putem video veze otvorio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. -„Stekli su se svi uvjeti za početak realizacije ključnog cestovnog infrastrukturnog projekta na užem gradskom području. Mnogi su ovaj projekt sanjali, ali to nije dovoljno“, kazao je uvodno gradonačelnik Franković, naglasivši kako je do ovog trenutka bilo potrebno prevladati tri važna koraka koji uključuju izradu projektne dokumentacije, ishođenje građevinske dozvole za cjelokupni projekt po fazama te osiguranje financijskih sredstava. Istaknuo je kako su svi navedeni uvjeti uspješno ispunjeni što je rezultat rada više gradskih upravnih odjela baziranog na uspostavljenoj sinergiji. –„Snaga Grada Dubrovnika je u timu koji zna služiti svome gradu i građanima“, zaključio je najavivši kako je očekivano da samo radovi započnu početkom iduće godine.

Podsjetimo, projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale izrađen je od tvrtke Geoproming d.o.o. iz Metkovića i  podijeljen je u ukupno četiri faze, od kojih I faza otpada na lučicu Batala. Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika nadležan je za II, III i IV fazu, a koje se odnose na prometnicu od lučice Batala do benzinske postaje „Ina“. Različite aspekte projekta, u okviru nadležnosti svojih upravnih odjela, predstavili pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, savjetnica u UO za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija, pročelnik UO za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zdenko Medović te Marijeta Hladilo, pročelnica UO za poslove gradonačelnika, kao tijela koje rukovodi postupcima javne nabave.

Pročelnica Zrinka Raguž podsjetila je da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, kao posredničko tijelo 1, dana 1. veljače objavilo Poziv za sufinanciranje pilot projekata rješavanja problema uskih grla i javnog prometa u urbanim središtima uslijed povećanja opsega prometa zbog turističke sezone, na koji je Grad Dubrovnik kandidirao navedeni projekt. –„ Odluka o financiranju donesena je 20. svibnja, dok je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava između Grada, Ministarstva i SAFU-a, u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpisan već 26. svibnja“, kazala je.

Odobreni prihvatljivi troškovi projekta iznose 69.857.603,15 kuna uz financiranje iz Kohezijskog fonda u razini 85% što iznosi 59.378.962,67 kuna. Ostatak od 15 %, odnosno 10.478.640,48 kuna financirat će se iz Državnog proračuna. Provedba projekta započela je 1. lipnja 2020. i traje do 31. prosinca 2023., što je krajnji rok završetka projekta. Za to vrijeme EU sredstvima sufinancirat će se i plaće projektnog tima (šest zaposlenika Grada Dubrovnika), i to u ukupnom iznosu nešto manjem od 2.2 milijuna kuna. 

O samim građevinskim zahvatima govorila je savjetnica u UO za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija. Projekt obuhvaća uređenje prometnice, parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Osim neadekvatne širine prometnice, investicijom se rješava i problem prodiranja mora u trup prometnice i ispiranja tampona, što dovodi do učestalog puknuća vodovodnih cijevi u trupu ceste i prekide u prometu vozila. Uz građevinsko i prometno rješenje, uredit će se i oborinska odvodnja s pročišćavanjem oborinskih voda, projekt vodovoda, elektroenergetskog sustava s javnom rasvjetom i telekomunikacijskim sustavom. -„Od raskrižja s ulicom Nikole Tesle do raskrižja kraj benzinske postaje s ukupnom dužinom od 840 metara Lapadska obala pretvara se u dvotračnu dvosmjernu prometnicu“, kazala je. Širina kolnika od početka zahvata do ljetnikovca Sorkočević iznosi šest metara, a do kraja širina kolnika povećava se za pola metra.  Nogostup je s lijeve strane širok dva, dok je s desne strane predviđena šetnica sa zelenilom čija širina doseže i sedam metara. Parkirališna mjesta predviđaju se kao uzdužni i kosa, a postojeće autobusne stanice se zadržavaju i dodaju nove te opremaju autobusnim kućicama i ostalom pripadajućom opremom.

Pokrenuti radovi na sustavu vodoopskrbe u naselju Štikovica

Napreduju radovi Vodovoda Dubrovnik na 44 milijuna kuna vrijednoj investiciji fazne izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici i Zatonu Malom. 

Uz Mokošicu (vodoopskrba i odvodnja), radovi na sustavu vodoopskrbe paralelno se izvode i u Štikovici gdje se, nakon polaganja cjevovoda na području od tamošnje vodospreme do ulaza u naselje u dužini od 480 metara, započelo i s radovima na potezu od sjevernog ulaza u naselje do prvih stambenih objekata. Na dijelu gradilišta u Mokošici, gdje je investicija u svibnju i pokrenuta, do sada je postavljeno preko dva kilometra cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje.

U okviru ove vrijedne investicije u komunalnu infrastrukturu šireg područja Grada ukupno će se izgraditi više od 6 kilometara cjevovoda vodoopskrbe uz preko 100 kućnih priključaka. Sustavi odvodnje koji će se izgraditi u ukupnoj dužini prelaze 7 kilometara sa 150 kućnih priključaka.

Rok za dovršetak svih radova je 30 mjeseci, a veći dio investicije, oko 75 % iste, Vodovod je prijavio na 881.208.682,00 kuna vrijedan EU projekt Aglomeracija Dubrovnik, za koji je u srpnju ishodovano odobrenje u nacionalnoj proceduri od strane Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova.

Izmjene i dopune GUP-a donose strože uvjete gradnje

Nakon što je Grad Dubrovnik još u prosincu prošle godine pokrenuo izmjene i dopune svojih temeljnih prostornih planova, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Prostornog plana uređenja upućen je Gradskom vijeću na raspravu i donošenje na 32. sjednici, a koja će se održati u ponedjeljak, 14. rujna.

Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika donose se iz više razloga, a najvažniji se svakako odnosi na propisivanje restriktivnijih i strožih uvjeta gradnje na cijelom administrativnom području Grada Dubrovnika, a u svrhu postizanja uravnotežene i skladne izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata te očuvanja ambijentalnih karakteristika prostora.

Restrikcije u gradnji u prvom redu tiču se dozvoljenih visina budućih građevina, koje se smanjuju, te uvjeta gradnje i rekonstrukcije u svim zonama, a dotiču se i broja odnosno vrsta funkcionalnih jedinica.

U procesu izrade Nacrta odluke stručne službe Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša i Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje proveli su niz konzultacija tijekom kojih su utvrđene sve one odredbe plana koje se mogu pokazati kao potencijalno problematične u provedbi te se potom djelovalo prema uklanjaju uočenih nedostataka i neusklađenosti.

Osim postroživanja uvjeta gradnje, postupci izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a konkretno se odnose i na, između ostalog, dječji vrtić u Komolcu, na smještaj za liječnike unutar zone kompleksa Opće bolnice Dubrovnik, budući azil za napuštene životnije na području Grabovice, prihvatiste za ranjive skupine na Kantafigu, rekonstrukciju prometnice do tvrđave Imperijal na Srđu, rekonstrukciju i nadogradnju prometne mreže na području Rijeke Dubrovačke te na javne garaže.

Po stupanju na snagu donesenih odluka na Gradskom vijeću, iste će se uputiti svim nadležnim javnopravnim tijelima na dostavu zahtjeva uz paralelni postupak usuglašavanja teksta Nacrta prijedloga. Prijedlog plana za javnu raspravu utvrđuje Gradonačelnik, a nakon same javne rasprave izrađuje se Izvješće o javnoj raspravi i Nacrt konačnog prijedloga. Nakon utvrđivanja Konačnog prijedloga planova isti se na mišljenje dostavljaju Zavodu za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije odnosno Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Republike Hrvatske na suglasnosti. Posljednji korak je usvajanje planova na Gradskom vijeću, što je opravdano očekivati krajem ove godine, kada počinje i primjena novih odredbi GUP-a.

Gradonačelnik uputio Gradskom vijeću na izglasavanje prijedlog nove Odluke o komunalnom redu

Gradonačelnik Mato Franković uputio je Gradskom vijeću Grada Dubrovnika na izglasavanje prijedlog nove Odluke o komunalnom redu. Novom odlukom cilj je smanjiti broj dostavnih vozila koja ulaze u Grad, predviđa se novi režim prometa pješačkim zonama, prema kojem će po Stradunu moći prometovati samo elektrovučna vozila i karići. U razdoblju od 7:30 do 8:00 sati u cijeloj povijesnoj jezgri je radi zaštite sigurnosti djece za vrijeme odlaska u školu zabranjen promet svim vozilima, uključujući i elektrovučne. Istovremeno, povijesna jezgra će se zaštititi od posljedica prometovanja motornih vozila.

Novom odlukom opširnije je regulirano postavljanje opreme i uređaja na vanjske dijelove zgrada, a osobito bankomata. U prijedlog su ugrađene konzervatorske  smjernice kojima je regulirano postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri Grada. Nova Odluka o komunalnom redu regulira postavljanje baznih stanica i komunikacijskih antena mobilnih operatera na vanjskim dijelovima zgrada, a u povijesnoj jezgri njihovo je postavljanje zabranjeno.

Vlasnicima klimatizacijskih uređaja u povijesnoj jezgri daje se rok prilagodbe od pet godina da promijene sve klimatizacijske uređaje na način da ne budu vidljivi s površine javne namjene. Grad Dubrovnik će u suradnji s Konzervatorskim odjelom i Zavodom za obnovu financirati projekt i postavljanje klimatizacijskih uređaja, a vlasnici će snositi troškove nabavke novih.

Sukladno novom Zakonu o komunalnom gospodarstvu omogućeno je komunalnim redarima utvrđivanje identiteta građana prikupljanjem njihovih osobnih podataka. Komunalni redari moći će zatražiti i pregledati isprave stranaka i drugih osoba nazočnih pri nadzoru, zatražiti točne i potpune podatke pisanim putem od stranke te prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje fotografiranjem, snimanjem i na drugi odgovarajući način. Ove izmjene pridonijet će jasnije uređenom pravnom položaju komunalnih redara te su propisane sankcije za ometanje komunalnog redara u provedbi nadzora i za onemogućavanje pregleda isprava.

S obzirom na važnost Odluke o komunalnom redu u djelovanju lokalne samouprave i životu građana, prethodno su provedena dva savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, tijekom studenog i prosinca 2019. te svibnja i lipnja 2020. Na postojeći nacrt odluke građani, udruge i mjesni odbori su u dva navrata izrazili ukupno 35 pojedinačnih prijedloga te dva načelna mišljena, nakon čega je izrađen novi prijedlog akta.

Novu Odluku potrebno je donijeti radi usklađenja sa novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu, učinkovitijeg provođenja komunalnog reda i mjera za njegovo održavanje te očuvanja javnog prostora i vizualnog identiteta Grada. Točka je uvrštena na dnevni red 32. sjednice Gradskog vijeća koja će se održati 14. rujna.