DO KADA ČUVATI RAČUNE: Kolika je zastara za režijske troškove, a kolika za osiguranja?

153

Unatrag desetak godina, otkako su davatelji javnih i svih ostalih usluga počeli bjesomučno pokretati ovrhe u cilju naplate svojih potraživanja, doma smo se “zagušili” starim računima. Pojedini su toliko stari da su već izblijedjeli. Moramo li čuvati račune struje unatrag 10 godina u strahu da je distributer propustio evidentirati koju plaćenu ratu?

Kolika je zastara za režijske troškove, a kolika za, primjerice, osiguranja, dragocjene su informacije koje bi nam mogle pomoći da očistimo ladice od bespotrebnih papira.
Iskra Maras Jelavić, pravna savjetnica u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača, objašnjava koja prava korisnicima usluga pripadaju sukladno Zakonu o obveznim odnosima.

 “Prema spomenutom zakonu, članku 232., potrošači se već nakon godinu dana mogu pozvati na zastaru kad su u pitanju računi za struju i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge, čistoću, HRT pristojbu, poštanske usluge, račun za telefon i internet, troškovi poštanskog pretinca, te pretplata na novine, računajući od vremena kad je tiskovina naručena.

Riječ je o klasičnim računima za mjesečnu potrošnju, a rok za zastaru počinje teći od datuma dospijeća koji piše na vašem računu. Nešto duža zastara, ona od tri godine, računa se kad su u pitanju tzv. “povremena davanja”, to jest ona davanja koja ne ovise o mjesečnoj potrošnji. U to, primjerice, spada komunalna naknada, dopunsko zdravstveno osiguranje, pričuva, najamnina, naknada štete, te svi ugovori za osiguranja, osim životnog, koji zastarijevaju za pet godina. To sve vrijedi, naravno, u slučaju da vjerovnik u međuvremenu nije pokrenuo ovršni ili sudski postupak”, objašnjava za Slobodnu Dalmaciju Iskra Maras Jelavić.
Bez opomene nema ovrheNapominje da je opći zastarni rok pet godina. Protekom tog roka zastarijeva i samo pravo na naplatu povremenih potraživanja računajući od dospjelosti najstarijeg duga. Drugim riječima, to znači da ako nije pokrenuta ovrha za komunalnu naknadu u roku od pet godina od dana nastanka duga, protekom pet godina ne može se tražiti naplata duga

“Napominjem kako se na zastaru možete pozvati isključivo ako se za naplatu tog računa već ne vodi ovršni postupak. Po izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017. godine postoji obveza slanja opomena jer se, u protivnom, ne smatra se da je prijedlog za ovrhu valjan. To vrijedi samo za ovrhe koje nastanu od 3. kolovoza ove godine kada je Zakon stupio na snagu, a one pokrenute prije toga valjane su i u slučaju da dužnik nije prethodno opomenut”, objašnjava Maras Jelavić.

Ako vas, nastavlja ona, davatelj usluge obavijesti o dugovanju i vi priznate postojanje duga, vrijeme zastare prestaje teći.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *