BROJ SAMO RASTE: Opasan predator širi se Jadranom i uzrokuje velike štete

20

Brojne kupače, kako domaće, tako i strane, ovog ljeta na sjeveru Jadrana iznenadili su veliki oblaci misterioznih, želatinoznih stvorenja. Nekima su ona bila simpatična, no većinu je njihova pojava prestrašila jer su pretpostavili da je riječ o meduzama koje bi ih mogle opeći.

Na sreću kupača, ali na nesreću ribara, uočena jata prepuna prozirnih jajolikih bića veličine desetak centimetara nisu tvorile meduze već rebraši – bezopasni za ljude, ali potvrđeno pogubni za riblji fond (snimku dolje zabilježio je Roman Basanić u Jadranu). U hrvatskoj javnosti malo se zna o njima jer su u Jadran uvezeni tek nedavno. 

Rebraš ili morski orah (Mnemiopsis leidyi) invazivna je vrsta koja je iz voda istočnih obala Sjeverne Amerike u Mediteran stigla 1982. najvjerojatnije u balastnim vodama tankera. Imaju dvije lovke i osam uzdužnih pločica nalik na rebra, po kojima su dobili ime. Rebra im svjetlucaju u plavičastim i ružičastim nijansama. Pločice su nastale spajanjem trepetljiki, a omogućuju im plivanje, mada ne osobito brzo. U našim vodama Mnemiopsis leidyi prvi put je zabilježen 2005., a od prošle godine se i prvi put udomaćio. Razlog za alarm je činjenica da je ta vrsta ranije poharala riblje fondove brojnih mora, prije svega Crnoga. Naime, morski orah hrani se zooplanktonom, jajašcima i larvama komercijalno najvažnijih vrsta riba kao što su srdela i inćun, a također je konkurent plavoj ribi u borbi za hranu. Sredinom 1990-ih u Crnom moru uzrokovao je štete u ribarstvu koje se računaju u milijardama eura. Nakon toga poharao je i Azovsko, Kaspijsko i Baltičko more.

Davor Lučić iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku sa svojim kolegama iz Slovenije i Italije ove je godine objavio znanstveni rad u časopisu Journal of Sea Research koji je, među ostalim, pokazao da su se rebraši po sjevernom Jadranu počeli razmnožavati. U studiji autori pišu da su eksplozije populacija u 2016. bile zabilježene u razdoblju od sredine kolovoza do studenog te da su pronađeni primjerci u dužini varirali od 2 do 13,5 cm. U istočnim dijelovima sjevernog Jadrana prošle su godine zabilježeni manji primjerci i larva. Srednja produkcija jajašaca jedne jedinke u laboratorijskim uvjetima procijenjena je na 4320. Ukratko, vrlo su produktivni.
Krajem rujna 2017. na tu temu održana je konferencija u Piranu.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *