Imunitet oslabljuje uslijed čestih i ponavljanih upala i bolesti, sve većeg stresa, užurbanog načina života, a često se ne možemo pohvaliti ni zdravom prehranom ni svježim i zdravim zrakom kojeg udišemo, kaže dr. med. i fitoterapeutkinja Ksenija Krajina Pokupec.
Imunitet je prirodni obrambeni sustav organizma koji ga štiti od virusa i bakterija, pa tako i bolesti koje oni izazivaju. Snaga imuniteta jednim je dijelom nasljedna od roditelja, a liječnica Krajina Pokupec objašnjava da se ovo svrstava u primarni imunitet. No, on je većim dijelom je građen životnim navikama, te tada govorimo o sekundarnom imunitetu.
Kako radi imunološki sustav?
Sve što se unosi u organizam, ali i navike poput kretanja te boravka na svježem zraku, utječe na sposobnost imuniteta da brani organizam od bolesti. Imunitet se također dijeli na aktivni i pasivni.
– Kada se razbolimo, naš organizam proizvodi antitijela u borbi protiv neprijatelja, to jest bakterija i virusa. Antitijela su bijele krvne stanice, takozvani T limfociti iz endokrine žlijezde timusa i B limfociti iz koštane srži. Oni jako dobro pamte, i kad nas sljedeći puta napadne isti virus ili bakterija, limfociti će se vrlo brzo mobilizirati i braniti naš organizam. Zato od nekih bolesti nećemo nikada oboljeti dva puta. Ovo je aktivni imunitet – objašnjava Krajina Pokupec.
Pasivni imunitet odnosi se na komponentu imuniteta koja se gradi cjepivima prije nego što se organizam razboli. Cjepivom se u organizam pasivno unose oslabljeni uzročnici bolesti na koje on polako stvara antitijela.
– Pasivan imunitet, to jest cijepljenje, dobijemo kod raznih dječjih zaraznih bolesti, a i sada se ljudi cijepe prije sezone gripe. Potrebno je cijepiti se ranije kako bi tijelo stiglo proizvesti antitijela. Dakle, to je pasivno stečen imunitet, jer se nismo razboljeli i nismo aktivno sudjelovali u obrani od različitih uzročnika bolesti – pojašnjava Krajina Pokupec
.
Zimi je imunitet obično slabiji nego ljeti, te su i bolesti poput gripe tada puno učestalije. A on počinje slabiti u jesen i to zbog mnogih razloga.
– Prema mom dugogodišnjem iskustvu, osnovni problem početkom jeseni je taj što zbog pada temperatura ljudi smanje unos vode i druge tekućine – kaže nutricionistica Olja Martinić.
– Najčešća greška koju ljudi rade je, uz smanjen unos vode, i neuravnotežena prehrana – dodaje Martinić. Osim loših prehrambenih navika, na pad imuniteta uvelike utječe i promjena životnog stila koja nastupa u jesen. Zbog nižih temperatura ljudi sve manje borave na svježem zraku, a time si također ograničavaju kretanje.
Važnost vitamina D
– Niže temperature i smanjivanje dnevne svjetlosti, umor zbog obaveza i stresa, okolnosti su koje zahtijevaju prilagodbu našeg organizma i imuniteta. Prve virusne i druge infekcije stvaraju dodatni stres na imunitet – objašnjava fitoterapeutkinja i homeopatkinja Katarina Michael.
– Nakon izobilja sunca u jesen, naglo ostajemo bez neophodnog prirodnog izvora vitamina D3 i zato se svima, a osobito iscrpljenim ljudima te onima s težim oboljenjima, bolestima zglobova i crijeva, preporučuje dostatan unos ovog vitamina – kaže Michael. Važnost vitamina D u izgradnji imuniteta ističe i nutricionistica Karmen Matković Melki.
– Sunce kojem smo izloženiji ljeti omogućuje organizmu da sam proizvede vitamin D. Upravo manjak ovog vitamina može utjecati na imunitet i raspoloženje, stoga su ljudi često loše raspoloženi s dolaskom jeseni, a protiv toga se najbolje boriti upravo jesenskim, sezonskim namirnicama.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
