Ministarstvo okoliša objavilo VAŽNU INFORMACIJU o šišmišima i koronavirusu!

966

Ovih dana stiglo je iznimno važno zajedničko priopćenje triju tajništva međunarodnih sporazuma – Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS), Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS) te Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), obzirom da su iz niza država zaprimile uznemirujuće informacije vezane uz ubijanje šišmiša te ga ovim putem prenosimo, stoji na stranicama hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Iz Ministarstva napominju da su sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zaštićene zakonom, da su jedna od najugroženijih skupina životinja, da je njihova uloga u očuvanju zdravlja ekosustava i očuvanju biološke ravnoteže nezamjenjiva te da ni jedna vrsta šišmiša koja obitava u Hrvatskoj nema korona viruse koji prelaze na druge životinje, niti čovjeka. Očuvanje šišmiša znači i očuvanje našeg zdravlja, naše poljoprivrede i našeg šumarstva.

Činjenice o šišmišima i bolesti COVID-19

S obzirom da se diljem svijeta ulaže sve više napora kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti uzrokovane korona virusom (COVID-19), pristigla su brojna izvješća o postupanju raznih zajednica i vladinih tijela u nekim dijelovima svijeta, koje neutemeljenom mjerom ubijanja šišmiša pokušavaju suzbiti bolest.

Tajništva Konvencije o migratornim vrstama divljih životinja (CMS), Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS) i Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) putem ovog zajedničkog priopćenja upozoravaju svoje članice i partnere na ovo alarmantno stanje, kako bi zatražili pomoć u rješavanju tih akcija.

U tu svrhu tri su navedena Tajništva, u suradnji sa stručnjacima za šišmiše CMS zajednice, pripremila sljedeće činjenice i zamolile da se dalje šire svim dostupnim kanalima komunikacije:

1. Šišmiši ne prenose COVID-19. COVID-19 se prenosi s čovjeka na čovjeka.

2. Ne postoje dokazi da su šišmiši izravno zarazili ljude COVIDom-19.

Provedena znanstvena istraživanja pretpostavljaju da se radi o nizu događaja koji su mogli uključiti šišmiše, ali jedino putem neke druge životinje koja je djelovala kao posrednik u prijenosu ove bolesti.

3. Na svijetu je zabilježeno više od 1400 vrsta šišmiša. Mnoge su se vrste prilagodile urbanom okolišu, žive u vrtovima, gradskim parkovima, ispod mostova te ne predstavljaju ni najmanju prijetnju ljudima. Šišmiši pružaju ogromnu korist, vrijednu milijarde dolara godišnje, uključujući oprašivanje, rasprostranjivanje sjemenki i kontrolu štetočina.

4. Mnoge vrste šišmiša su ugrožene i trebaju našu pomoć kako bi opstale. Velik broj vrsta šišmiša zaštićeno je CMS konvencijom i EUROBATS sporazumom. No za očuvanje šišmiša i njihov opstanak potrebno je učiniti mnogo više diljem svijeta. Ubijanje šišmiša neće imati nikakve učinke na širenje COVIDa-19, a negativno će utjecati na status očuvanja njihovih populacija.

5. Tijekom 2006. godine i širenja ptičje gripe pozivalo se na uklanjanje ptica močvarica i isušivanje vlažnih staništa, što je još jedan primjer pogrešno usmjerenog rješavanja zaraze.

IZVOR: dnevno.hr




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *