Predstavljen ‘Dundo Maroje’ na engleskom: Ovakvim projektima čuvamo Držića od zaborava!

87

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u sklopu manifestacije Festa 2018 Dubrovnik, večeras je u Teatru Bursa predstavljena knjiga Marina Držića Dundo Maroje u engleskom prijevodu Filipa Krenusa.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, naveo je dva razloga zbog kojeg su večeras ovdje.

– Neizmjerno mi je drago da ovim projektom otvaramo Festu 2018. Dubrovnik, na neki način na zagovor dubrovačkog parca. Zahvaljujem organizatorima što su ovu knjigu uvrstili u program i drago mi je da njome otvaramo Festu 2018. 

Matić je na samom početku opisao kako je došlo do ovoga projekta napomenuvši ‘koliko se dobroga rađa dobrom suradnjom’.

– Naime, Jelena Maržić i Darija Mikulandra Žanetić su me upoznali s prevoditeljem Filipom Krenusom i predložile suradnju. Ja, kao inače skeptičan čovjek, moram priznati da mi se tema svidjela, ali ostavio sam je na razmišljanje. Kako je vrijeme teklo, a u kolovozu 2016. se za obljetničku 2017. godinu trebalo odlučiti na pisanje, uvjerio sam se kako gospodin Krenus ne samo da posjeduje iznimno znanje, nego i kreativnost. Otišao sam i do Luka Paljetka koji je prihvatio sudjelovati u ovome i upozorio me kako se radi o vrlo ozbiljnom projektu koji ne ide preko noći. Tada sam dobio vjetar u leđa. Potom sam nazvao gospođu Vlašić koja je odmah putem telefona, bez da je išta vidjela, rekla to je nešto što je važno u obljetničkoj godini i Turistička zajednica Grada Dubrovnika prihvaća taj projekt – ispričao je Matić.

Od ideje do realizacije prođe mnogo vremena, ali Matić objašnjava kako bi on ono što je dobiveno time podijelio u tri motiva.

– Prvi je što je Domu Marina Držića iznimno važno da kada posjetitelj ode iz te kuće u svoju domovinu, ima suvenir. To je naše tezoro, to jest, da ode s prevedenom knjigom najvećeg hrvatskog komediografa.

– Drugi motiv, koji je sam Paljetak naveo u predgovoru, da bi ovu knjiga danas-sutra redatelji uzeli u kazalište u bilo kojem govornom području, zahvaljujući prijevodu.

– Treći motiv, i možda najvažniji kao spoj ova dva motiva, je brendiranje Držića uz bok s najvećim europskim komediografima. To su oni prozori u svijet, to je ono mjesto koje Držiću nedvojebno pripada i upravo ga ovakvim projektima čuvamo od zaborava. To je afirmacija hrvatske kulture kroz Marina Držića – zaključio je Matić referirajući se na Držićevu ‘Veselja fratelo malo duraju’, kazavši ‘neka veselja na zagovor svetoga Vlaha duraju još puno godišta’.

Filip Krenus objasnio je kako je došao na ideju prevesti jedno ovako značajno djelo u hrvatskoj povijesti i je li mu to predstavljalo izazov.

– To je bila zamisao Nikše Matića koji je naručio prijevod, a onda sam se ja morao zagrijati za tu temu. Svaki prijevod ima svoj kod i svaki tekst ima svoje poteškoće i draž. Ovo je bio renesansi dubrovački koji se morao predočiti u renesansi engleski. Najveći izazov bio je sam dubrovački dio kojeg je trebalo shvatiti prije nego bi se mogao prevesti, tako da sam morao imati pomoć stručnjaka, Luka Paljetka. Ovo je prvi cjeloviti prijevod i dogovorili smo se da on bude početak boljeg favoriziranja Držića izvan granice – rekao je Krenus.

Uz prevoditelja i autora pogovora Filipa Krenusa i ravnatelja Doma Marina Držića Nikšu Matića, u predstavljanju knjige sudjelovali su i autor predgovora knjige akademik Luko Paljetak i Romana Vlašić, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Moderatorica predstavljanja knjige bila je direktorica programa Feste Dubrovnik Darija Mikulandra Žanetić.

Iz predgovora knjige  Luka Paljetka:

Prijevod Filipa Krenusa, objavljen u ovoj knjizi, prvi je dakle prijevod integralnog teksta komedije Dundo Maroje na engleski jezik, i to valja istaknuti kao specifičnost i vrijednost ovog izdanja za čije objavljivanje treba zahvaliti Domu Marina Držića u Dubrovniku. Treba napomenuti i to da je, budući da je ta Držićeva komedija doprla do nas u okrnjenom obliku, u ovoj knjizi prevedena i nadopuna završnog petog čina, iz pera Mihovila Kombola. Prema riječima Marka Foteza, ovu renesansnu komediju treba pretvoriti u nešto što živi i danas. To je i cilj ovoga prijevoda za koji se marljivo potrudio prevoditelj Filip Krenus. U ovom se prijevodu prevoditelj potrudio nekim likovima dati posebna jezična obilježja. Pravu vrijednost ovoga prijevoda ipak pokazati može samo izvedba na pozornici, riječ koja s papira prelazi u usta glumca koji će s njom ujedinjen oživjeti svoj lik. Cilj ovoga prijevoda najpoznatije Držićeve komedije jest da bude, kako kaže Frano Čale, jedan dokument o najznačajnijoj izvornoj renesansnoj književnosti među slavenskim narodima. Siguran sam da će do predstave doći uskoro. Držić je našao svoje izdvojeno mjesto u Dubrovniku svoga doba. Čvrsto vjerujemo da će ga naći i u Londonu ovoga Shakespeareovog i našeg globalnog doba.“

Iz pogovora knjige Filipa Krenusa:

„Prevoditelji imaju glavnu riječ u kovanju teksta iz izvorne jezične valute u drugu. Moja je jedina nada da će ova moja biti stabilna. Držić je u prologu ovoj komediji vješto utihnuo svoje kritičare, pa ga ja u svom pogovoru neću oponašati. Kao prevoditelj koji je, eto, i glumac, u svemu što radim iznalazim teatralnost. Sve moje odluke u korijenu imaju samo jednostavan razlog, a taj je da je ovaj tekst namijenjen izvedbi na engleskom jeziku. Budući da je ovo prvi cjeloviti prijevod Dunde Maroja na engleski jezik, htio sam jezik i svijet Držića, čije je i samo ime Englezima teško izgovorljivo, učiniti što pristupačnijim, a da pritom ne poreknem njegovo podrijetlo i jedinstvenost.U plivanju iz jednog jezika u drugi, svako djelo gubi i dobiva značenjske slojeve. Ne mogu se oteti pomisli – ne bez zebnje – što bi sam slavljen, osporavan, zaboravljen i napokon kanoniziran Marin Držić mislio o ovom pothvatu. Iako je ova komedija prenesena u renesansni engleski jezik, cilj mi nije, kako sam već napomenuo, da ovo bude muzejski izložak. Prašina je smrt kazališta i htio bih da prijevod bude odskočna daska punoj izvedbi ove blistave komedije na engleskom jeziku.“

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *