Ciklus znanstvenih tribina Sveučilišta u Dubrovniku nastavljen je večeras u sveučilišnom Kampusu predavanjem koje je održao prof. dr. sc. Pero Maldini s temom ‘Populizam i kriza demokracije’.

U uvodnom dijelu govora prorektor za međunarodnu suradnju i znanost Martin Lazar, osvrnuo se na cilj ovih predavanja.

– Ovim znanstvenim tribinama želimo upoznati javnost s onim što se radi na Sveučilištu, približiti im poznate teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća naših kolega, ali i istaknutih svjetskih znanstvenika koje ćemo nastojati privući. Glavni cilj je približiti i osnažiti ulogu Sveučilišta lokalnoj zajednici. Planiramo svaka dva mjeseca održati predavanje na neku aktualnu temu, iduće je uvođenje eura, prednosti i nedostatci – pojasnio je Lazar.

Što se tiče odabira teme, Pero Maldini je kazao kako se nada da je tema aktualna iz razloga što je populizan nešto netipično za demokraciju, osobito nereprezentativnu dmeokraciju unutrag nekoliko godina. 

– Možemo vidjeti da je kriza demokracije na djelu. Kriza je reprezentativnosti i kriza je institucionalne funkcionalnosti suvremenih liberalnih demokracija. S druge strane veliki broj građana je razočaran takozvanim mainstream političkim opcijama koje sve više sliče jedna na drugu. To je razlog što se u jednom tom procjepu rađa nezadovoljstvo na kojem su na neki način ‘zajahale’ populističke stranke i opcije svih vrsta i boja. 

Dodao je kako bi ova tema trebala dati neki pregled i pokazati što je zapravo priroda populizma u suvremenim demokratskim uvjetima.

– Da li je to legitiman zahtjev za jednu veću razinu demokratičnosti ili je to zapravo jedna masovna populistička reformacija koja je u svojoj osnovi antiliberalna i antidemokratska, kompleksno je pitanje, ali i tema na koje nema jednostavnih odgovora. Pokušat ću dati jednu sliku i viđenje, ali i pustiti publiku da sama razluči – objasnio je Maldini.

Spomenuo je kako su za suvremeni populizam zaslužne i suvremene informacijske tehnologije.

– Dolazi do obrata kada su osobnosti političara i njihov izgled važniji te služe skretanju pozornosti od stvarnih problema.

Maldini smatra kako potenciranje konflikta otvara prostor populističkom djelovanju, dok izostanak sadržaja i pričuve demokratičnosti omogućuje supstituciju populističkom retorikom i narativima. 

– Kroz tu prizmu, u komparativnoj perspektivi, razmatraju se glavni trendovi i recentne manifestacije populizma u europskim demokracijama, u Hrvatskoj te u SAD-u, njihove sličnosti i razlike – zaključio je Maldini.

Prof. dr. sc. Pero Maldini je politolog i sveučilišni profesor, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, voditelj interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Komunikologija na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, pročelnik katedre za interdisciplinarne znanosti na Edward Bernays VŠKM u Zagrebu te politički komentator više hrvatskih i inozemnih medija. Objavio je četiri knjige (dvije autorske i dvije uredničke) i više od trideset znanstvenih radova u hrvatskim i inozemnim znanstvenim publikacijama u području komparativne politike, teorije demokracije, demokratske tranzicije postkomunističkih društava, medija i politike te politike u uvjetima globalizacije i umreženog društva. Sa svojim izlaganjima i pozvanim predavanjima sudjelovao je na dvadeset i pet međunarodnih i pet domaćih znanstvenih skupova. U više je navrata bio na znanstvenim usavršavanjima u inozemstvu (SAD, Nizozemska, Mađarska, Slovačka).